Primjena umjetne inteligencije u analizi povijesnih izvora o genocidu nad Armencima
Učenici sedmih razreda su pomoću različitih chatbotova, internetskih stranica i slika  tekstova u udžbeniku analizirali i uspoređivali dobivene podatke na temelju povijesnih izvora  o genocidu provedenom nad Armencima tijekom Prvog svjetskog rata.
Učenici su trebali vježbajući čitanje s razumijevanjem samostalno pronalaziti podatke u povijesnim izvorima. U skladu s školskim projektom o umjetnoj inteligenciji učenici su trebali uz pomoć umjetne inteligencije potražiti objašnjenje pojmova etničko čišćenje i genocid. Trebali su usporediti odgovore koje su dobili od različitih chatbotova te ih zapisati u bilježnici. Potom su to objašnjenje pojmova trebali usporediti s objašnjenjem u Hrvatskoj enciklopediji.  Potom su analizirali slikovni povijesni izvor na kojem su prikazana armenska djeca u izbjegličkom logoru u Palestini. Na temelju pročitanog teksta učenici su trebali osmisliti naslov.  Izabrani naslov svjedoči u kojoj su mjeri učenici razumjeli pročitani tekst.  Osmišljavanju naslova mogla je pripomoći i fotografija armenske djece. Istim imenom učenici su trebali nazvati i wordov dokument u kojem su pisali svoje odgovore. Dokument je bilo potrebno spremiti na tablet ili mobitel. Naslov je trebalo napisati fontom Times New Roman i veličinom 14. na sredini wordovog dokumenta.  Sve navedeno  je trebalo izvršiti u zadanom vremenu. Putem umjetne inteligencije i provjerom u Hrvatskoj enciklopediji  bilo je potrebno odrediti vjerske razlike između Armenaca i Turaka.  Prilikom slanja emaila učenici su vježbali službeno obraćanje u komunikaciji s učiteljem. U samovrednovanju u zaključku učenici su trebali napisati što su novo naučili iz povijesti, a što su novo naučili o podatcima koje prikupljaju putem umjetne inteligencije. Svi učenici su vrijedno pristupili radu, a neki su dobili i ocjenu iz proceduralnog znanja na temelju stupnja ostvarenosti ishoda.
Milenko Zovko

Lice i emocije

Učenici 2. c razreda, su u okviru školskog projekta, proveli još jednu veoma uspješnu radionicu, na kojoj su na satu Likovne kulture i Sata razrednika, razradili temu o emocijama i osjećajima.

Na rad su potaknuti Emocionalnom početnicom Jasne Relja i slikovnim riječnikom, te su uz zadatke i slikovne kartice proveli razgovor i igru, nakon čega  su na kolaž papiru oblikovali lice, dodavali detalje i lijepili kosu od vune, dajući potpuni dojam lica i osjećaja koje lice prikazuje.

U završnom dijelu, na izložbi, učenici su pogađali o kojoj se prikazanoj emociji radi, kada su tu emociju doživjeli i kako su se tada osjećali. Posebno su bile zanimljive učeničke reakcije i ponašanja pri opisu emocija koje su u njima mogle izazvati ugodne, pozitivne emocije ( radost, sreću, veselje, ljubav, zadovoljstvo, smirenost …) ili neugodne emocije ( žalost, strah, ljutnju, nezadovoljstvo, dosadu, stid, ljubomoru, bijes…)

Učenici su bili ponosni na svoj rad i izložene radove, te su zaključili  da je briga o zdravlju naših emocija, briga o mentalnom zdravlju jednako važna kao i tjelesno zdravlje.

Nada Brdar

Dijelimo osjećaje / Robot i osjećaji

Učenici se upoznaju s humanoidnim robotom Sofijom te kroz razgovor i raspravu istražuju može li robot prepoznati i oponašati ljudske emocije. Pitanjima ih se potiče na razmišljanje o razlikama između ljudskih osjećaja i umjetne inteligencije. Nakon uvodnog dijela, učenici promatraju različite izraze lica robota te ih analiziraju. Slijedi kreativni zadatak u kojem crtaju lice robota koji prikazuje različite emocije i raspoloženja (radost, tugu, ljutnju, strah, iznenađenje). Na kraju učenici predstavljaju svoje radove i objašnjavaju koju emociju je njihov robot prikazao te kako su je vizualno prikazali. Aktivnost potiče razumijevanje emocija, kreativnost i osnovno upoznavanje s umjetnom inteligencijom.

Hrvojka Lenđer

Robot pomaže prirodi

Učenici 3. a razreda na satu PiD učili su o zaštićenim biljkama i životinja te o uništenju staništa koja uzrokuje čovjek. Temu smo povezali sa školskim projektom pa smo razgovarali o ulozi robota u današnjem svijetu i o načinu kako tehnologija može pomoći u očuvanju prirode. Posebnu pažnju smo posvetili zaštiti biljaka i životinja te važnosti čistog okoliša.
Na satu likovne kulture učenici su dobili zadatak nacrtati robota koji pomaže prirodi. U svojim radovima prikazivali su robote koji zalijevaju biljke, sade drveće, čiste otpad, pomažu životinjama ili štite okoliš na različite kreativne načine. Koristili su razne likovne tehnike (olovka, drvene boje, flomasteri), a naglasak je bio na maštovitosti i originalnosti. Nakon izrade radova učenici su predstavili svoje crteže pred razredom. Objašnjavali su što njihov robot radi i na koji način pomaže prirodi. Kroz raspravu su razmjenjivali ideje i razvijali svijest o važnosti očuvanja okoliša.

Aktivnost je uspješno potaknula učenike na kreativno razmišljanje i izražavanje te ih osvijestila o važnosti zaštite prirode. Učenici su pokazali veliku maštovitost u osmišljavanju robota koji pomažu biljkama i životinjama, a kroz prezentaciju su razvijali komunikacijske vještine i samopouzdanje.

Marina Barunčić

Pametni čuvar Zemlje

U sklopu školskog projekta učenici četvrtih razreda sudjelovali su u integriranoj aktivnosti povodom Dana planeta Zemlje. Radionica je bila osmišljena kao kombinacija digitalnih alata, razgovora i kreativnog izražavanja. Aktivnost je započela gledanjem edukativnog filma “Misli na sutra”, koji je učenike potaknuo na razmišljanje o važnosti očuvanja okoliša i vlastitoj ulozi u brizi za planet. Time se razvijala emocionalna inteligencija – razumijevanje posljedica ponašanja, empatija prema prirodi i osjećaj odgovornosti.

Nakon toga, učenici su sudjelovali u interaktivnom kvizu putem platforme Kahoot!, gdje su kroz igru ponovili i proširili znanja o Danu planeta Zemlje. Ovaj dio aktivnosti povezan je s umjetnom inteligencijom i digitalnim alatima, jer učenici uče kroz tehnologiju koja prilagođava i prati njihovo sudjelovanje.

U završnom dijelu radionice učenici su rješavali radni list te osmislili i nacrtali vlastitog “pametnog robota” koji pomaže Zemlji (npr. skuplja smeće, štedi vodu, sadi drveće). Svoje radove su predstavili razredu, čime su razvijali komunikacijske vještine i samopouzdanje.

Ova aktivnost uspješno povezuje:

  • umjetnu inteligenciju – kroz razumijevanje kako tehnologija može pomagati u očuvanju okoliša
  • emocionalnu inteligenciju – kroz razvijanje brige, odgovornosti i empatije prema prirodi

Zaključno, učenici su kroz igru, tehnologiju i kreativnost usvojili važnu poruku:
Ljudi, emocije i pametna tehnologija zajedno mogu doprinijeti očuvanju našeg planeta.

Maja Štefanac

Skip to content