« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
DRUGI OBRAZOVNI MATERIJALI (radne bilježnice i ostali obrazovni materijali)
RAZREDNA NASTAVA (1. - 4. razred)
PREDMETNA NASTAVA (5. - 8. razred)
Učenici šestih razreda u listopadu su posjetili kontinentalnu listopadnu i našu slavonsku šumu u okviru terenske nastave prirode, ali i drugih predmeta. O tome što su posjetili i kako im je ondje bilo pročitajte i pogledajte u OPŠIRNIJE.
Učenici šestih razreda išli su u četvrtak 6. listopada 2016.godine na terensku nastavu u šumu.
Nakon što smo na satima prirode naučili sve o šumi, o njenom životinjskom i biljnom svijetu, nastavnica Veselka Čorluka odlučila je odvesti nas u našu drevnu slavonsku šumu kako bismo je na pravi način i doživjeli. Našu terensku nastavu započeli smo odlaskom u Šumarski muzej u Bošnjacima. Naš domaćin šumar proveo nas je prostorom muzeja i upoznao nas s brojnim eksponatima koji oslikavaju život i rad u slavonskoj šumi. Vrlo strpljivo odgovarao je na naša brojna pitanja. Posebno zanimljiv bio nam je dokumentarac o šumi hrasta lužnjaka prikazan u prostoru muzeja. Doznali smo i vidjeli brojne zanimljive posebnosti naše slavonske šume, a jedna od njih je da se jedna petina svih šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj nalazi upravo u Spačvi.
Slijedio je odlazak u šumu, točnije u lovište i uzgajalište divljači Kunjevci. Dočekala nas je prekrasna šuma zaogrnuta u mnoštvo jesenskih boja. Naši domaćini bili su šumari koji su nam govorili o svojoj ulozi u šumi, o biljnom i životinjskom svijetu šume. Prekrasan sunčan dan, na oduševljenje svih, izmamio je na našu šumsku stazu muflona, nekoliko jelena lopatara i srna. Obogaćeni novim iskustvom šume spoznali smo istinu Kozarčeve rečenice:
Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti.
Veselka Čorluka, Julija Dujić, Tatjana Brešćanski i Irena Mataković