Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci

U knjižnici provodimo godišnji projekt Čita(j)mo sve bolje kao nastavak jednog od prošlogodišnjih čitateljskih izazova u Godini čitanja. Uz pomoć učiteljica saznali smo kojim našim učenicima 2. i 3. razreda treba pomoć u čitanju te smo s njima počeli provoditi vježbe kako bismo poboljšali njihovo čitanje. U pravilu radimo s dva učenika po razredu, ali su se neki od njih tijekom vremena promijenili kako uočimo da im čitanje ide bolje, a netko drugi treba pomoć! 

Više o tome što i kako radimo s učenicima piše školska knjižničarka Josipa Sudarević. Pročitajte i pogledajte u (OPŠIRNIJE)!

Željeli smo kod učenika osvijestiti koliko je čitanje važno, koliko im ono može olakšati učenje te koliko čitajući zapravo mogu uživati. Neka djeca nauče čitati tako da okolina ne uoči kada je čitanje zapravo uslijedilo, neka se s čitanjem muče sve do kraja prvoga razreda, a neka nažalost i puno dulje.  Iz tog razloga je pamćenje i učenje novog sadržaja dodatno otežano. Najveće se poteškoće pojavljuju krajem drugog te tijekom trećeg i četvrtog razreda kada se mijenja fokus i svrha čitanja. Djeca u toj dobi počinju čitati u svrhu učenja i stjecanja novih znanja.

Teškoće u čitanju odnose se na brzinu i preciznost čitanja, kao i na razinu razumijevanja pročitanog. Slušajući ih kad čitaju naglas uočili smo da se kod pojedinih učenika javlja jedan ili više od navedenih problema:

• slovkanje
• zadržavanje navike tihog izgovora riječi pri čitanju
• premještanje, izostavljanje ili umetanje glasova i slogova
• zamjenjivanje fonetski sličnih slova (d-t, b-p)
• imaju sklonost čitanju napamet, predviđajući riječi
• poteškoće u čitanju višesložnih i nepoznatih riječi
• zamjenjuju riječi slične osnove
• ne čitaju tečno
• ne uočavaju točke kao znakove razgraničenja rečenica
• ritam i način čitanja uglavnom su određeni povremenim zastojima zbog nepreciznog iščitavanja riječi, ali i odsutnošću pauze, silazne ili uzlazne intonacije kada se čitaju izjavne i upitne rečenice, što sve zajedno daje dojam netečnog, lošeg čitanja
• vraćanje na već pročitani red i loše snalaženje u tekstu
• neprecizno pročitane riječi i sporost u čitanju narušavaju razumijevanje pročitanog teksta te što dalje otežava odgonetavanju značenja teksta te odgovaranju na postavljena pitanje o tekstu.

Ovisno o vrsti poteškoće, vježbe smo individualno prilagodili svakom učeniku, kao i njegovom tempu učenja, radeći s njima svaki tjedan po jedan školski sat. Korištenjem različitih edukativnih materijala nastojali smo ojačati sposobnost čitanja kod svakog od njih. Osim vježba čitanja, uz razne zadatke, igrice, mozgalice, slagalice razvijamo i usmeni govor učenika te druge vještine koje prethode čitanju.  S pojedinim učenicima napredak je bio vidljiv vrlo brzo dok su neki učenici morali uložiti više vježbe i truda. U planu imamo nastaviti provedu projekta i sljedeću školsku godinu jer čitanje se uči čitanjem!

                                                                 Josipa Sudarević