Osnovna škola Vladimira Nazora Vinkovci

Digitalnim medijima okruženi smo u privatnim i poslovnim aspektima života. Djeca modernog doba odnosno 21. stoljeća, najviše su izložena toj tehnologiji, od najranijih dana svoga života. Mediji na njih utječu u odgojnom i obrazovnom području. Oblikuju njihove stavove, služe kao izvor informacija i nude bezbroj mogućnosti djeci za napredovanje i istraživanje. Također, mediji su sveprisutni u školama i nastavi. Ta činjenica otvara velike mogućnosti lakše suradnje i povezanosti učenika i učitelja, dostupnosti informacija i lakše učenje. No, uz sve mogućnosti koje mediji pružaju djeci, postoje i negativni utjecaji na djecu odnosno na njihov razvoj.
O pozitivnim i negativnim utjecajima medija bile su radionice u sedmim razredima. Usuradnji s učiteljicom Hrvatskoga jezika Irenom Mataković provela ih je knjižničarka Josipa Sudarević koja nam u (OPŠIRNIJE) donosi više o njima! 

U suradnji s nastavnicom Irenom Mataković, učenici 7-ih razreda nakon provedenih istraživanja (online ankete, intervjui, online istraživanja…) i vlastitog mišljenja zauzeli su stav o upotrebi digitalnih medija u obrazovanju. Podijeli su se na afirmacijsku ekipu koja smatra da su digitalni mediji potrebni u obrazovanju te da doprinose njegovoj kvaliteti, kao i boljem učenju. Negacijska ekipa zauzela je stav da digitalni mediji u obrazovanju nisu neophodni, odnosno njihova upotreba ne pridonosi kvaliteti obrazovanja i učenja, čak i šteti.

Obje ekipe su se prethodno pripremile, obavile potrebno istraživanje (napravili online ankete, intrevju s nastavnicima…) te postavili svoje teze. Nakon uvodnih riječi krenula je rasprava s argumentima i protuargumentima te na kraju završna riječ. Afirmacijska i negacijska ekipa zdušno su se borile i podupirale svoje teze argumentima. Iako je puno jače u obranu svojih stavova krenula afirmacijska grupa, kasnije su dobili ravnopravne diskutante i u negacijskoj grupi.

Sudac je cijelo vrijeme pratio i usmjeravao razgovor, a zapisničar bilježio tijek razgovora kako bi kasnije mogli usporediti aktivnost pojedinih timova.  Komisija od tri člana, koja se nisu opredijelila niti za jedno mišljenje, vrednovala je sve izrečeno te u sve 3 održane parlaonice opredijelila se za afirmacijsku ekipu, navodeći kako su imali jače argumente, bolje branili svoje teze te bili aktivniji u raspravi.

Cilj parlaonice bio je naučiti zalagati se za svoje stavove i mišljenja,  ostvarivati ih na demokratski i kulturan način, naučiti slušati kada netko drugi govori i braniti svoj stav uz poštivanje drugih, bez vrijeđanja i u uvjetima fair play ponašanja. Zaključak parlaonice je da su digitalni mediji potrebni u odgoju i obrazovanju kako bi cjelokupan proces učenja učinili kvalitetnijim, raznolikijim i zabavnijim, ali upitna je količina vremena koju izdvajamo za korištenje suvremene tehnologije te je svakako treba ograničiti!

                                                                                     Josipa Sudarević